UKRATKO
U Puntu na otoku Krku je sačuvana opsežna čakavska pučka predaja prikupljena (većinom) po zapisivačima iz drevnih puntarskih rodova Mrakovčića Pavlića i Žica Mikulina. Kruna te pučke književnosti je nacionalna saga o dolasku Hrvata „Po slidu Slnca – Črjeni bojovnici zi Harezma“, za koju je rečeno kako je ljepša i dojmljivija od „Pjesme o Cidu“ i „Sage o Nibelunzima“1. Ovo prešućivano hrvatsko narodno blago objedinjeno je dvanaestoknjižjem Tugomerika, nizom od dvanaest uzajamno povezanih tematskih zbirki pučkih priča i pjesama i velikim rječnikom lokalnog čakavskog govora. Građa Tugomerike dolazi u arhaičnom čakavskom izvorniku i prijevodu na štokavski hrvatski standard, a vremenom će biti prevedena na strane jezike, prvenstveno engleski. Mrežnom stranicom tugomerika.com autori omogućuju javni pristup dijelu djelomično uređene građe dvanaestoknjižja u nastajanju i pozivaju na potporu i suradnju u realizaciji projekta kako bi ovih dvanaest knjiga zaživjelo u tiskanom izdanju u ediciji Tugomerika Ogranka Matice hrvatske u Krku
KONTAKT
Leonard Eleršek i Rado Žic Mikulin
E-mail:
info@tugomerika.com
DVANAESTOKNJIŽJE TUGOMERIKA
Dvanaestoknjižje Tugomerika je velika zbirka čakavske narodne predaje otoka Krka, sačuvana većinom u puntarskim rodovima Žica Mikulina i Mrakovčića Pavlića. Predaja je to starih, istaknutih i plemenitih hrvatskih rodova čiji se potomci i danas sjećaju pradavne prošlosti svoga roda, plemena i naroda, i koji, kao što i knjige govore, za sebe kažu da potječu od hrvatskog plemena Tugomirića2. Ta su kazivanja dio neobične endemične lokalne književnosti malenog hrvatskog gradića Punta, koju je prvi studiozno proučavao književnik i folklorist Nikola Bonifačić Rožin (1913. – 1995.) nadjenuvši joj ime puntarska predaja. Najveću pismohranu krčkih pučkih kazivanja, priča, pjesama i poslovica prikupili su prim. dr. sc. Rado Žic Mikulin (r. 1936.) i njegov djed Anton Mrakovčić Pavlić (1870. – 1953.)3 u periodu od 1890-ih pa sve do današnjih dana, a glavninu od preko 600 priča i pjesama zapisali su u svome rodu. Tu su tradicijsku baštinu, priređivači Tugomerike obradili, preveli i klasificirali te pretvorili u seriju od dvanaest uzajamno povezanih knjiga. Tugomerika donosi pučka kazivanja (i pjevanja) o hrvatskoj prapovijesti, pretpovijesti (prije stoljeća sedmog), ranoj povijesti, mitologiji, vjerovanjima, praznovjerjima, običajima, organizaciji ranog hrvatskog društva i države, o srednjovjekovnoj i novijoj povijesti, o hrvatskoj (kopnenoj) vojsci i hrvatskoj (ratnoj) mornarici, njihovom ustrojstvu, strukturi, taktici, o poznatim i nepoznatim bitkama i ratovima, o drevnoj starohrvatskoj brodogradnji, o našim kraljevima, banovima, knezovima i carevima (Kosmač), o frankopanskoj tradiciji (kniz Mikulak i kneginja Kasandra), svim hrvatskim simbolima i mnogočemu drugom. Ova autentična riznica narodnog pamćenja, mudrosti i mašte koja pršti hrvatstvom čakavskih Hrvata, iz moždana pučkih kazivača opisuje mnoge stvari o kojima znademo malo ili ništa, o kojima dvoji čak i hrvatska znanost ili pak o njima, obzirom na stoljeća uzništva, ne želi znati.
12 KNJIGA TUGOMERIKE
Prva i stožerna knjiga Tugomerike nosi naslov PUTOM SUNCA. Ta duga pučka epska priča, zapisana u Puntu 1951., po svome sadržaju i sveobuhvatnosti predstavlja hrvatski nacionalni ep, zasigurno ljepši, inteligentniji i smisleniji od većine epova kojima se diče brojnošću veliki narodi širom svijeta. Ista je, u skraćenoj inačici, objavljena u zbirci Putom Sunca – Crveni bojovnici iz Horezma (2019.). pod uredništvom prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešića u izdanju zadarskog ogranka Matice hrvatske i njen predgovor valja pročitati. Narednih deset knjiga jesu tematske zbirke predaja o dolasku Hrvata, starohrvatskim bogovima, praznovjerjima, ranohrvatskim crkvama, o bojevima hrvatske vojske i mornarice od iona do modernog doba, koje podupiru i objašnjavaju sadržaj gore spomenute sage o doselidbi Hrvata. Knjiga II. SEOBE HRVATA donosi četrdesetak plemenitih bodulskih predaja o doseljenju Hrvata u Ilirik i na otok Krk, koje su javnosti potpuno nepoznate. Knjiga III. STARI BOZI NAS HRVATA je riznica bodulskih predaja o starohrvatskim bogovima. Četvrta zbirka naslova ČANČARIJE sabire devedesetak kazivanja i pjevanja o vilama, krsnicima, krstuljama, malicima, kurentima, štrigama, štrigunima, zmajevima, zvijezdama, duhovima… Knjiga V. ZVANIMIROVE CRKVE donosi bodulske predaje o drevnim hrvatskim crkvama, poput jurandvorske Svete Lucije i dobrinjskog Svetoga Vida, o njihovim graditeljima, donorima i mecenama te obolu plemenitih puntarskih rodova. Knjiga VI. naslova L. S. A. N. E.4 je zbirka plemenitih bodulskih predaja o drevnoj hrvatskoj pomorskoj sili s himnom starohrvatske ratne mornarice i rekonstrukcijom brodovlja iz vremena hrvatskih vladara, ormanica, kundura i sagena. Slijedi trilogija, odnosno troknjižje posvećeno drevnoj hrvatskoj vojsci (VII., VIII i IX. knjiga Tugomerike). Ono donosi sjećanja otočkog puka na svoje kraljeve, knezove, banove i kosize5 pod čijim su zapovjedništvom sudjelovali u znanim i neznanim bojevima širom talaferme (kontinenta). Knjiga VII. KOSIZ donosi predaje o drevnoj hrvatskoj vojsci od iona do provale Osmanlija i uključuje četiri dragocjene epske pjesme o prvom krčkom knezu. Tema knjige VIII. ZAVZEĆE SIGETA GRADA je hrvatska vojska u osmansko-hrvatskim ratovima, a kruna te predaje je duga epska pjesma o Sigetskom boju. Knjiga IX. RANKUNJERI obrađuje postosmansko razdoblje i novije ratove, a u njoj se ističe ep o Boju kod Kanajta. Knjige IX. i X. nose zajednički naslov PUNTARSKA PREDAJA i donose zapise iz pismohrane Rada Žica Mikulina koje nisu mogle biti svrstane u neku od tematskih zbirki, među kojima su najzanimljivija kazivanja o drevnoj povijesti otoka, povjesnice lokalnih rodova te životne priče kazivača Tugomerike. Posljednja, XII. knjiga ovog ciklusa jest BESJEDARIJ JUŽNOGA KRAJA OTOKA KRKA, u naravi rječnik arhaičnih čakavskih govora Muraja, Lakmartina, Kornića, Vrha, Punta, Stare Baške, Drage Bašćanske i Veje (Krk), tumač jezičnog idioma na kojem je ispričana i ispjevana ova predaja. Ta knjiga sadrži i 850 bodulskih poslovica i uzrečica. Svi sadržaji Tugomerike dolaze u čakavskom izvorniku i prijevodu (tj. prepjevu) na štokavski standard, kako bi građa bila razumljiva što širem krugu čitatelja.
BILJEŠKA O AUTORIMA
RADO ŽIC MIKULIN
Primarijus medicine, otorinolaringolog i cervikofacijalni kirurg Rado Žic Mikulin, rođen je 1936. godine u Puntu na otoku Krku, a živi u Pesnici kod Maribora (Slovenija), gdje je do umirovljenja radio na ORL odjelu. Bio je predstojnik ORL klinike u Tripoliju, a objavio je nekoliko knjiga i članaka iz područja medicine. Od rane mladosti zapisuje i prikuplja pučku predaju otoka Krka. Priče predaka pretočio je u nekoliko dragocjenih rukopisnih knjiga, zbirku čakavskih pučkih pjesama i čakavski rječnik lokalnoga arhaičnog govora. U popularnim časopisima objavio je mnogo kratkih priča i članaka te slikovnicu za djecu, a od 2019., zajedno s Leonardom Eleršekom, objavljuje seriju knjiga priča i pjesama nastojeći oteti zaboravu bogatu čakavsku pučku književnost.6 U koautorstvu prvo objavljuje zbirku čakavske epike Putom Sunca – Crveni bojovnici iz Horezma (2019.), potom utemeljuje digitalnu ediciju Mythologia Cravatica u kojoj se ističe naslov Po slidu Slnca – Črjeni bojovnici zi Harezma (2020.), a 2021. u suradnji s Eleršekom pokreće projekt dvanaestoknjižja Tugomerika koje je pred Vama.
LEONARD ELERŠEK
Diplomirani inženjer strojarstva, sveučilišni specijalist aeronautike Leonard Eleršek, rođen je 1968. u Zadru, gdje i danas živi. Pripadnik je OSRH i djelatni pukovnik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Nakon postdiplomskog studija završava intergransku Zapovjedno stožernu školu „Blago Zadro". Zapovijedao je postrojbama za održavanje hrvatskih vojnih zrakoplova, radio kao istražitelj zrakoplovnih nesreća, predavao na vojnim zrakoplovnim školama i pohađao mnoštvo domaćih i inozemnih specijalističkih tečajeva. Napisao je nekoliko knjiga s područja vojne zrakoplovne tehnike i povijesti zrakoplovstva, objavio englesko-hrvatski zrakoplovni rječnik, pisao u stručnim i popularnim časopisima i surađivao na Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji Leksikografskog zavoda u području zrakoplovstva. Godine 2018. posvećuje se uređivanju i prevođenju briljantne usmene književnosti otoka Krka te 2019., zajedno s prim. dr. sc. Radom Žicom Mikulinom, objavljuje zbirku čakavske epike Putom Sunca – Crveni bojovnici iz Horezma (2019.); s njime pokreće ediciju digitalnih knjiga Mythologia Cravatica u kojoj se ističe naslov On the Track of the Sun – The Red Warriors from Chorasmia (2020.). Kroz projekt Tugomerika, započinje objavu serije od dvanaest zbirki bodulskih pučkih predaja, sačuvanih većinom po zapisima Rada Žica Mikulina i njegovih predaka.
ZAHVALA
Priređivači Tugomerike zahvaljuju Ivanu Matiću, Anti Uglešiću, Denisu Ikiću, Ani Mariji Babin, Ivici Vigatu, Radomiru Juriću, Serđu Dokozi, Stipi Botici, Darku Žubriniću, Zlatku Begonji, Vladi Brajcu, Nadi Kirinčić, Petru Kopanici, Tugi Tarle, Vandi Babić, Denisu Vekiću, Aniti i Denisu Peričiću, Anti Jurčeviću, Mariji Mišulić, Antoniju Eleršeku, Kristini Eleršek, Mariji Dejanović, Mili Vasyl’evoj, Jakovu Despotu, Bojani Weiss-Hatič, Denisu Gospiću, Aniti Jelić, Jeri Bilanu, Višnji Livajić Pezer, Jevgeniju Paščenku, Ivanu Žgeli, Vedrani Spadoni Štefanić, Pavi Radmanu, Valentinu Radmanu, Kristijanu Žicu, Franeku Kowalu, Ivanu Arbanasu i mnogim drugima, na pomoći i vrijednom doprinosu u realizaciji ovog projekta.
POVEZNICE
Knjige:
Prikazi knjiga
https://www.youtube.com/watch?v=pmm61nnkoxg&feature=emb_title
http://www.primorskihrvat.hr/etno/cakavica/putom-sunca-crveni-bojovnici-iz-horezma/
https://www.youtube.com/watch?v=t7JSMqDqX3A
Tonski i video zapisi pjevanja
Fotografije
1 Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica na osnivačkoj skupštini Ogranka Matice hrvatske u Krku, lipnja 2021.
2 Težaci, ribari i pomorci iz okolice Punta na otoku Krku, većinom potomci starih krčkih rodova Žica Mikulina i Mrakovčića Pavlića, pamte i precizno opisuju svoju prošlost frankopanskih i predfrankopanskih vremena, tumače događaje iz doba narodnih vladara, selidbe Slavena i Hrvata te njihove doselidbe na otok Krk. Oni za sebe kažu da su od rodova hrvatskog plemena Tugomirića (a to govore mletački spisi iz 13. st.) i poimenično poznaju svoj rodoslov više od milenija u prošlost. U svojim predajama daju zanimljive odgovore na mnoga pitanja o kojima znanost nema pravorijek.
3 Iako su njihovi zapisi objavljivani u lokalnim tiskovinama, pa i nekim knjigama, Rado Žic Mikulin (r. 1936.) i Anton Mrakovčić Pavlić (1870. – 1953.) zapaženi su u znanstvenoj javnosti tek 2019., kada je u izdanju zadarskog ogranka Matice hrvatske objavljena zbirka njihovih zapisa Putom Sunca – Crveni bojovnici iz Horezma (L. ELERŠEK, R. ŽIC MIKULIN, 2019.). U toj knjizi predstavljeni su dugim predgovorom, nakon kojeg slijedi naslovna saga, duga epska priča o dolasku Hrvata na Jadran „Po slidu Slnca – Črjeni bojovnici zi Harezma“ te još dvadesetak priča i pjesama u čakavskom izvorniku i prijevodu.
4 Akronim L. S . A. N. E. čine prva slova lat. izraza „Libertas sine arma nulus est“, što u prijevodu znači „Sloboda bez oružja je ništa.“ Taj akronim je prema puntarskoj predaji bio istaknut na jedrima brodovlja hrvatskih narodnih vladara u doba stare hrvatske države.
5 Čakav. kosiz: general, zapovjednik velike hrvatske vojne postrojbe; za objašnjenje pojma vidjeti M. ŠIMUNDIĆ (1991.).
6 Detaljan životopis vidjeti u knjizi Putom Sunca (Eleršek i Žic Mikulin, 2019.)